Sila trenja
Ako se pločica i lopta bace po horizontalnoj podlozi, kretaće se sve sporije i najzad će se zaustaviti. Uzrok je delovanje sile trenja koja deluje suprotno od kretanja tela.
- Sila trenja zavisi od sili kojom se uzajamno pritiskaju dva tela tj. sili koja deluje normalno na podlogu.
- Sila trenja zavisi od osobina tela čije se površine dodiruju.
- Sila trenja ne zavisi od veličine dodirne površine.
(slika iz nove fizike za sedmi razred kad se kvadar vuče na različitim stranama i uvek dinamometar pokazuje istu silu-slika je kod sile trenja)
Odnos izmedju sile trenja i normalne sile na podlogu konstantan je za iste supstancije i zove se koeficijent trenja. Obeležava se grčkim slovom i matematički se izražava:
Koeficijenti trenja su eksperimentalno utvrdjeni za sve supstance i koriste se za izračunavanje sile trenja, po obrascu:
Sila trenja kotrljanja manja je od sile trenja klizanja.
- Sila trenja zavisi od sili kojom se uzajamno pritiskaju dva tela tj. sili koja deluje normalno na podlogu.
- Sila trenja zavisi od osobina tela čije se površine dodiruju.
- Sila trenja ne zavisi od veličine dodirne površine.
(slika iz nove fizike za sedmi razred kad se kvadar vuče na različitim stranama i uvek dinamometar pokazuje istu silu-slika je kod sile trenja)
Odnos izmedju sile trenja i normalne sile na podlogu konstantan je za iste supstancije i zove se koeficijent trenja. Obeležava se grčkim slovom i matematički se izražava:
Koeficijenti trenja su eksperimentalno utvrdjeni za sve supstance i koriste se za izračunavanje sile trenja, po obrascu:
Sila trenja kotrljanja manja je od sile trenja klizanja.
http://tesla.pmf.ni.ac.rs/people/nesiclj/studenti/diplomski%20radovi/Biljana%20Rajkovic/Prezentacija/html/SilaTrenja.htm
|
Slika je preuzeta sa:
|
sila klizanja
Za realna tela i realne površine koje ih ograničavaju, pri klizanju jednog tela po površini drugog javlja se otpor koji se zove sila trenja a sila koja se pri tome javlja zove se sila trenja klizanja. Razlozi pojave trenja klizanja su mnogostruki od fizičkih i hemijskih osobina materijala do nacina i kvaliteta tehničke obrade dodirnih površina. Površine koje ograničavaju realna tela su hrapave površine. U statici, trenje klizanja se proučava u onoj meri koja obezbeđuje rešavanje statičkih zadataka u kojima se sila trenja klizanja ne moze zanemariti. Treba razlikovati silu trenja klizanja pri mirovanju od sile trenja klizanja pri kretanju. Eksperiment pokazuje da je trenje pri kretanju najčesce manje od granične sile trenja pri mirovanju.